jolawbangdwar

Od Wadu
     
 

MIGAWO MAR APAR G’ACHIEL

OGANDA MA NOLAWO BANG’ DWAR KA JOLUO OSEMAKO PINY (JOGO MA NOBIRO ACHIEN)

Kane Ndere Rabuor owuo Owuor nodhi dala Le to kaka nyocha aseganonu noriembe oko edalano nimar nomiyo nyar Le ich. Ei thum kuma notere nodoko jadwar kuom mano nopeyo dhok  to otero dala Le kachiel achiel, omiyo ji nochako goyo ngeroni, “Owuor Nyikela ero kelo nyombo mit kotiek keny” mano ekaka notimore motieko keny e dala Le. Ogandane ema sani iluongoni joka-Nyikela modak Asembo kod milambo, mago jak’Owuor ok ginyuomre gi jok’Onyango Rabala kata sani.

Kata kamano bang’ nyuolo Okuom Ng’ech bende nochako onyuolo wuoyi moro miluongoni Onyango Ouku. Bang’ mano nonyuomo dhako machielo kendo onyuolo nyithindo buora. Mano e oganda moloso dhoudi kaka; Tuola, Kwabambla gi Kapiyo, mago dhout joka-Nyikela.

Oganda moko bende nobiro e dala Konya to onge ng’at mong’eyo kuma ne giaye nyaka sani; iluongogi ni; Jok’Adhola to ji paro ni gin oganda jaduong’ Mudama mane odong’ chien.

Kapod gintie dala Konya to onge joma norwakogi omiyo ne gituk ka gichomo milambo, ne gidonjo e dala jaduong’ Omolo wuon Awuor mane jabila ma rahuma. Sani gidak kind Ndhiwa kod Aora Chuodho ei jo-Kwabwayi.

Kuom ndalo ariyo mokadho bende aseyudo oboke moro koa e boma ma Nyorobi kuom jaduong’ Ouma Berntom wuod Omuonyo Ny’ochola; nyocha omedo wachoni nitie oganda moko modak but Kisumo kind Karateng’ gi Kadawa; owachoni gin jo-Kawango mane oa Mumias piny Mumia Nabongo mago bende jodak ei Luo sani.

 Kendo nyocha omedo wachoni Jo-Kamenya kod Jo-Wanamare bende odak but Lwanda Kadawa sikul, omiyo mago duto bende wanyalo wachoni jodak ka luwore gi paro mane jaduong’ Ouma omiyowa.

Jaduong’ Kodi bende penjoni to Kamaye, Kamuala Kodumo, Ramogi, Kamser kod ma moko masani odak ei Karachuonyo kind Nyakwere gi Kendu Bay to oa kanye?

DUOKO: Endalo machon kane lwenje moko owuok ekind ogendini mane odak sendro Nyanza to ng’enygi noringo mobiro ogore ei Karachuonyo; moko kuom oganda ma malogo gin jo Alego moko bende jo-Waondo mane opogore bang’ tho jaduong’ Ondo e chula mane gi buorie ka ng’wech ogologi Uyoma Naya.

Jo-Ramogi gin nyikwa wuoyi machogo e dala Jaduong’ Ramogi Ajwang’ nimar bang’ thone to nonyuol nyathi moro machogo, kendo nochake Ramogi, joge oke egwenge mopogore opogore moko odak Karachuonyo, Migori kod Tanzania. Omiyo magi gin dhoudi moko matindo tindo mane ng’wech ogolo loka sendro nimar lowo nepod duong’ milambo omiyo ng’enygi nobiro modak nyaka sani.

MIGAWO MAR APAR G’ARIYO

JO-KAMRERI (Abamreri)

E thuolo mane oyudo Jo-Waondo dar Uyoma Naya, Joka-kamreri bende ne lweny obaro ndasi; nimar Waondo noriwore gi Jo-kamreri e lweny, to jo-Kwabwayi noriwore gi jo-Kanyamkago.

Jo-kanyamkago ne ber e lwenje mane timore Uyoma mano nomiyo jo-Kamreri nyaka ne wuogi bang’e kane Waondo osedar odhi e chula moro matin e dir nam.

 Jo-Kanyamkago ne kedo gi tong’ moro madhoge okagore maka ochuoyigo to ok pudh pudhre, isoke mana kodok iye nyaka itho. Mano ekaka ne giyudo nying’ (okago; en tong’ ma dhoge okagore ariyo).

Jo-Kamreri notuk kendo ong’ado nam Lolwe mogowo e dho wadh Mirunda. Jo-Kwabwayi gi jo-Kanyamkago nodong’ Uyoma. Sani gidak ekind jo-Kayanja gi jo-Kaksingri, wachore ni hango dakgi ne gidak Imbo Usenge. Jaduong’ Muserma nowuok Imbo Usenge  kochomo yo Uyoma noyudo osekendo mon ariyo, bang’e nochopo Naya, kanyo nonyuole yawuoyi ang’wen; Thomo, Nying’ombe, Mireri kod Adieremo. Kane pod gintie Naya hango chako dakgi pogruok nobedo ekindgi, Thomo nopogore odhi Gem, sani iluongogi ni Gem Kathomo.

Yawuot Muserma adek ( Adieremo, Nying’ombe kod Mireri) ema nochopo Mirunda. Hango dakgi Mirunda ne gidak Kirindo, bang’e koko nowuok ekindgi, bang’e Nying’ombe nowuok odhi Kamagambo Sare dalagi  Mig. Norbert Agola.

Yawuoyi ariyo ma nodong’ Kirindo nochako obedo gi pogruok kuom wach pith, ni ere ng’at ma dhoge nyalo golo chak mang’eny. Kuom mano ne giluongo dhoudi duto mochokore Mireri kod Adieremo nokelo chak mathoth kaka nyalore. Piem nochakore mondo oyud ng’at ma chage nyalo mol machop edho nam.

Kuom hawi marach kata maber Mireri noloyo Adieremo nimar chage nomol mochopo e dho nam, mano nowang’o I Adieremo kendo noringo modhi odak ei Masai ma noyudo ndalogo odak but Kanyamwa. Nodhi ei Masai ni mondo obed gi dhok mathoth maloyo Mireri.

Mireri koro nodong’ kende, mano ekaka oganda masani iluongoni Kamreri nochakore. Lweny nowuok ekind joluo gi jo-Masai dala mane Adieremo odonje, omiyo joluo noriembogi nyaka Narok kama gidake sani.

 Bang’e jo-Masai nochako kwalo dhoge Luo, kaka Adieremo nodak kodgi omiyo kane masai okwalo dhoge Mireri to Adieremo ne dwoko dhogego, nikech ok onyal kawo dhoge owadgi. Kata mana jo-Kasgunga bende ne Masai ok kwal dhogegi nimar Mireri nonyuomo nyar Kasgunga ( Nindi Nyolwa), omiyo kane gikwalo dhok to chal mana gima Adieremo odhi wero ka jaduong’ owadgi.

Jo-Masai nosiko gi timbegi marach mar kuo omiyo joluo koro ne luongo ng’ato ang’ata ma ja maundu ni “ja-lang’o alang’a” ka Adieremo mane olokore jamwa.

Mireri nonyuolo wuoyi achiel miluongoni Onyuka. Onyuka onyuomo mon adek; chiege maduong’ onyuolo yawuoyi ariyo; Sirenge gi Nyamduhudha. Dhako mar ariyo onyuolo; Migidia kod Marowa. Onyuka notho kendo oweyo dhako matin ka onge nyathi. Dhakono niluongoni Nyangaga nyar Kaksingri.

Bang’ tho Onyuka jo-Kamreri noneno ni mondo gikikre gi mwache ma noyudo odak kodgi machiegni, ni dipoka mwachegi omedogi teko mar rito piny kaluwore gi gima ne Adieremo osetimo chande kuom riwruok gi jo-Masai.

Yawuot Onyuka noneno ni dhako makoro wuon’gi otho oweyo kapok oyudo nyathini mondo wamiye ng’ato orite. E dala Onyuka ne nitie jakwath moro, miluongoni Mbusi, ne en jamwa mane yawuot Onyuka omako ekor yo moloko jatichgi. Kata kamano ne giyiene mondo okaw Nyangaga, kuom hawi maber nonyuolo nyathi ma wuoyi gi Nyangaga.

Ka koro ochopo mondo ochak nyathini nying’ kwargi mane iluongoni Mireri to yawuot Onyuka odagi  nito ere kaka jamwa nyalo chako kwarwa to wan pok wachako ( mano chal gi gima notimore e dala Ndaya kane Rachuonyo oyudo nyathi g’Omieri, to yawuot Ndaya odagi ni ngang’ ere kaka jakwath nyalo chako wuonwa to wan pok wachake).

Wach nominore, kuom mano nochak nyathino Matunga. Bang’ ndalo manok Nyangaga noriembo Mbusi, nikech achaya mane oyudo kuom anyuola, jodala Onyuka duto ne ok oluoro Mbusi kata matin.

Bang’ riembe to noyudo luor kaka chi Onyuka. Nyangaga ne en dhako ma jakinda nopidho cham kendo nolokogi moyudo mwandu mang’eny, nobedo japith maduong’ ahinya omiyo noyudo nonyuomo ne Mbusi dhako miluongoni Mudembi, kendo nodak kode e dala Onyuka. Yawuot Onyuka nokawo Mudembi kaka chi Onyuka nimar nonyuome gi mwandu Nyangaga.

Mbusi nochako onyuolo nyathi ma wuoyi gi Mudembi, kane ochopo saa chako nying’ to ywaruok nowuoke kendo, e thuoloni to ok kuom yawuot Onyuka kende to kuom Nyangaga bende nodagi ni ok ginyal chako nyathino Mireri.

Kuom mano nochake Makiri. Ogendini duto mogero dhout Kamreri gin; yawuot Onyuka; Sirenge, Mugindi kod Marowa; yawuot Mbusi; Matunga kod Makiri.

Kaka gi gero gwengegi ema; Sirenge ogero Kasrenge, Mugindi ogero Kamdembi, Marowa ogero Kamarowa, Matunga ogero Kamatunga kod Makiri ogero Kamakiri, mago duto e dhoudi mogero jo-Kamreri masani odak Suba distrikt.