honniluo

Od Wadu
     
 

MIGAWO MAR APAR G’ADEK

HONNI MANE OTIMARE EI LUO NDALO MACHON

 

OMBARE OKWANYO NYAKO EI MGONDHO

Chon gilala ne nitie ng’at moro miluongoni Ombare, nodak Gwasi e ndalono noyudo jo-Wagire emane odak kanyo, sani gidak Tanzania. Jo-Wagire gin joka-Girango ma wuod Kombe.

Chieng’ moro achiel Ombare nodhi lupo g’osadhi mane giywayo godo mgondho e dho nam kuom mako rech   (okoko, sire, seu, kamongo, mumi, okunga, ngege, ningu, fwani, nyawino kod ma moko), kane omondo g’okinyi mang’ich kapok odonjo ei nam to oyudo nyako ei mgondho mane oguro, to luoro nomake kata kamano nyakono nowuoyo kode (mano notimore mana kaka jago mane jaduong’ *Podho oywayo e nam Edward chande), kendo nonyise ni kik iringa an dhano kawa itera dala pi oola gi ng’ich.

Ka nochopo dala to dhakono nonyiseni; “kaka isekela dalaka koro kawuono an chiegi”. Dhakoni ne onge nyinge omiyo nomiye nying’ ni Adikinyi Nyamgondho chi Ombare, noluonge kamano nikech noyude gokinyi ma huyu huyu (osira wende), ka sani to inyalo chakeni Ogweno, Amondi kata Akinyi.

To nikech lep matinde gwenyore omiyo nying’ nyalo pogore. Kata kamano oganda mang’eny ok ong’eyo nying’no githoro luongeni Nyamgondho wuod Ombare mano ok nyinge madiera. Kata jo-Gwasi wegi ok ong’eyo tiend ngeroni maler nimar ne gibiro achien ka jo-Wagire osedar.

Hono ma notimore chalo kama; Ombare ne en jachan kata dhako noonge godo omiyo onge ng’ama ne nyalo kata rwake. Adikinyi nokelo ne Ombare hawi e dalani kendo nobedo japith maduong’ ahinya.

Kaka mwandu ma ndalo machon ne yudore kuom pith mar jamni kod puothe; Ombare nodoko japith ma ratipo. Nobedo gi dhok, diek, rombe gwen kod gigo duto ma inyalo pidhi.

Nochako nyuomo mon moko kendo nogero dala maduong’ ahinya, nonyuomo mon auchiel kendo nonyuolo nyithindo mathoth ahinya. Nikech nobedo ng’at ma rahuma e ndalogo omiyo ruodhi ne nyalo luonge ka obag budho e gwenge mopogore opogore.

Chieng’ moro achiel noluonge budho loka machielo, kata kamano budho noyware sidang’ kane oduogo dala to dho-rangach noselor, notemo duong’o to onge ng’at mane odewo yawone mak mana Adikinyi. Chieng’ mar ariyo bende notimore kamano, chieng’ mar adek bende.

Ka gir kirage chieng’ mar ang’wen noyanyo Adikinyi kowachoni; “nito nyaka moro mane aywayo ei nam ni bende otamore yawona rangach?”. Wachno nowang’o I dhakoni omiyo kane ochung’ modhi oyawone rangach to kar kogwen nowuok oko kendo okawo ludhe mane obiro godo mochako duong’o dhoot ka dhoot, kowachoni; “Giga duto mane aa godo e nam oluw banga”.

 Kachiel achiel dho rangach noyawore gigo duto mane nitie edala nochako wuok oko kaluwo bang’ Adikinyi kochomo dho nam. Ombare kane oneno kama to kiondko nogoye moparo mana ndalo mane en jachan chande, kata kamano onge gima nonyalo timo omiyo nohum nono, kendo nochako wuoth mos mos koluwo bang’ mwandune.

Bang’ seche manok Adikinyi nonyumore ei nam kendo gigo duto noluwo bang’e kachiel achiel, molal nono. Ombare ka nochopo e dho wath kamano nosiro tike gi luth mosiko kothal ka yien. Kendo nodoko yath maduong’ ahinya.

Kaka ung’eyoni hap Nyasaye biro dichiel kendo nyalo lal mana ka mil polo. Inyalo bedo ja-mwandu mapiny oluoro ahinya to chieng’ moro achiel to ipoka piny odong’ kodi K’Onyango Ja Nyahera mane mon ogoyo ngero e wend dodo. Jachan nyalo idho malo to  jamwandu bende nyalo podho. Kik icha joweteni nikech in kod mwandu kendo kik wiyi wil gi chandruok mane iyudo kapok ibedogi mwandu.

Ka nochopo higa 1984 ja-Legio Maria moro nobiro odak etiend yadhno, ng’ato nowuonde ni ka otongo yadhno to obiro yudo teko, kuom hawi marach notong’o yadhno, nogore piny mosiro nam, kamane yadhno ogore pod chalo mana ng’at moriewore osiro pi.

Kata sani ka imule to ochwer remo, mano en hono mane Nyasaye oweyo e piny Luo, mondo obednwa kaka puonj moloyo ne yawa ma chuo mohero yanyo mondgi moloyo Nyasgogo (dhako moweyo chuore kato okendgi ng’at machielo), onge ng’at mong’eyo kama hawi nyalo wuokie, to ka hapi obedo maber iyude to kik icha ogandani.

Kaka aseganonu e migepe mokadho Nyasgogni osegero gwenge mathoth ahinya kaka; Biego min Onyango Rabala nodhi dala Chwanya, Jok onyuomo nyasgogo manonyuolo Wanjare kod Rachuonyo, Ondo nomiyo Wamlanda nyasgogo kendo ema ogero joka-Yanja.

Pile joluo ok ohero kendo dhako moyudo ich simba, to moloyo konyuolo nyathi ma wuoyi, nyathino iluongoni; Kimirwa, to kata kamano ei Luo mangima nyithindo monyuol gi nyasgogo ema osebedo kod hawi moloyo kata mago monyuol eyo makare.

 Omiyo ma en puonj ne joluo duto ni dhako en dhako kata oti kata otin, to nyaka miye luor, hawi ok ong’ere kuma oaye, inyalo yude dichiel kendo ochako olal ka diemo wang’.

Kata in gi an ma somo wechegi ere adiera ma inyalo nyisani in wuonu en ng’a? Miyo ema ong’eyo wuoro madiera. Kata mana Yesu wuod Maria nodak gi Josef kaka wuon to ne en kimirwa nimar nomak ichne e simba, mano emane omiyo Josef nomindni kod keny kata kamano nokawo Maria kaka chiege, mano ne ok omono Yesu bedo Ruodh Piny ngima.

Kadok chien jago ma notong’o yath e dho wath kamane hond Ombare otimore chande notho bang’ ndalo adek. Mano e hono mane Adikinyi otimo. Obong’o Nyakalaga mondo oritu ndalo duto. Ngwono kod kwe mar Kwere obed kodu uduto.

 

SIMBI NYAIMA

Simbi ne en ruodh jo-Kakseru mane odak but Kendu Bay, ei Karachuonyo. Adikinyi nochako otuch e dalano noyudo koth chwe to jodongo bende ne madho kong’o e siwandha mar wuon dala, ka nochopo to owuoyo gi jodongo kopenjoni, “adinjo e dalani”, to jodongo noriembo mana kaka ing’eyoni bang’ kongo oyugno.

 Nochako wuoth kochomo simba mwalo, nodonjo e od dhako moro mane nigi nyathi matin. Dhakono norwake to nonyiseni, “dhi mondo iluong’ chuori”. Ka nodhi to jogo noriembe ka nyiseni, “ koso bin dhako moti ma korka wariembo chande ema luonga?, nyiseni adagi, kendo owuog odhi kuma odhiye”.

Ka noddok to dhakono ochako oore ka nyiseni, “dog inyis chuori ni aluonge”. Kuom hawi marach dhako cha nodok kaywak, nimar chuore nopado lembe kendo oriembe. Ka nodo to Adikinyi nonyiseni, “kaw nyathini wa wuog ok edalani, dalani oserumo.”

 Kaka ne gichako wuoth to bang’ ondamo matin to Adikinyi onyiseni, “ lokri ing’i chien”. Noneno ka dala chande osepodho kendo ji otho orumo, ma en kod nyathine kende emane okuo. Mae chal kod hond Noah mane otimore kane ji otamore winjo wach Nyasaye. Noah kod ogandane kende emane okuo, Kambes ne yie oweyo nimar wiye netek, mana kaka dichuo mane opado chiege chande.

Dalano mangima nopodho molal kendo olokore ataro, nyaka sani pod en yawo. Kane jo-Kakseru oneno hono mosetimore to ne gi tuk kendo gichako wuoth ka gi chomo yor milambo, mano ekaka ne gi chopo Tanzania. Sani jo-Karachuonyo ema odak Simbi kod jodak moko mane lweny ogolo loka Uyoma Naya.

To Adikinyi nowuok gi dhako chande modhigo nyaka loka masawa but Lwanda K’Otiato e kind Luo kod Abaluyia, machiegni gi Maseno. Ndalogo oyudo ka jo-Kano (joka-Dibo, dhoot matin iluongoni Kamget) emane pod odak kanyo.

Kane dhakoni odonjo dala jaduong’ moro moti to norwake kendo nonyiso jaduong’no ni, “anto ok inyal loka chiegi, dhakoni ema amiyi to nyathini ema biro gero kari.”

Nyathino noyudo gweth kendo noluongeni Nganyi mano e bilo mar koth ei Luo mangima maka koth otamore chwe to itimone misango kat kidwa bar koth to itimone misango.

Nyaka sani hond Adikinyi koro ose fwenyore kuonde adek; mokwongo edho wath Gwasi, mar ariyo Simbi Nyaima, mar adek Lwanda K’Otiato. Hond Adikinyi ema chalo hond Maria mane obedo min jawar nimar ei Luo yudore ni en bende emane ochalo kaka min Ondeto wuod Obimbo.

Omiyo din Legio Maria ema chal kaka din jaluo e ngima masani nimar honni duto mane otimore waseneno. Ka ji nyalo yie gi mago duto mane otimore Israel to ang’o madi monwa yie gigo mane otimore ei Luo?

Sani dinde opong’o piny; kuom ranyisi ei Kenya kende nitie dinde madirom mia abich gi dire, to duto wachoni gilamo mana Nyasaye achiel, kata kamano ok giyiere e kindgi giwegi, moro ka moro dwaroni en ema mondo ji olemie; ei Luo nitie dinde kaka: Oliko Nyamolo kata din jok-Opere (Katholik), Adwen kata din jo-kode (SDA), Hera, Apende (pendekosti), Roho maler, Roho mowar, Roho sulwe, Roho musalaba, Roho Israel, Legio Maria, apothtolik (apostolic), Duond warruok, Koptik, Pawa (power of Jesus around the world) kod ma moko.

Kadiponi Nyasaye achiel ema walamo to ere gima omiyo dinde opong’o piny? Din jarateng’ to kare en mane? Misungu nobiro gi din mondo oyud yo mayot mar loyo jarateng’ nimar kata sani jomoko osieko ni owargi kendo giluongoreni Ndugu gi Dada katika Yesu, kare moko to ndugu katika ang’o?

Dinde man epiny pok otieko guondo, imruok, ich lit, maundu kod anjawo mag chode; in gi an ma somo wachni kawuono nonri e chunyi kendo ibed ranyisi maber kuom ogandani kaok idewo din kata wat.

Onge kama din biro terie kaok iloko pachi iwuon. Uparoni jarateng’ ne Nyasaye ok ochuoyo? Awuoro kaka misungu oloko pachwa, pien dendwa kende emane otame loko. Jomoko katinde irimogo to nyisi nyingeni; “an nyinga en Tom James kata Robert Kennedy kata Peter MacWilliams” mago to koro ang’o? Wan donge wan gi nying’ kwere ma wanyalo chako nyithindwa? Omiyo sani ochopo kama nyaka walok pachwa.

Ok adwar loko ng’ato mondo bed ja-Legio to adwaro mana lero tiend wach mondo adieri oyang’re ne Nyikwa Ramogi.

Hap Adikinyi minwa, mondo omedu muya mar dak aming’a kendo luoro chike kwere. Ngire Nyadenda mondo oritu ndalo duto. Ogonya wang’e ogothole yaw wang’wa mondo wane ler. Laktach lakteche mul nyithindi mojony kendo ma midekre oingo.

Ler mondo orieny ndalo duto!

 

HENDH’HO

(Kuonde dolo madongo ei piny Luo)

GOT GENG’A (GOT RAMOGI)

Ndalo machon kane jaduong’ Podho odonjo ei Kenya kod lange to kamane ochung’e kosiemo piny kendo oguroe ludhe ema iluongoni got Geng’a kama ogerie sikund nyiri miluongoni NG’IYA GIRLS’ HIGH SCHOOL.

Kanyo  bende emane oike, koro kanyo chalo kaka rameny mar piny. Misango madongo itimo etie godno nyaka kawuono, mak mana loch nanga ema tinde miyo joluo weyo timbegi machon, mar ariyo, din jorachere bende omiyo ji olokore luwo mana timbe jorachere.

Ka wadok chien to onego wapenjre nito din en ang’o? Duoko mare yot ahinya din en ji man gi yie kuom gimoro achiel kendo mar ng’eyo Nyasaye kaka jachwech. Uparoni Nyasaya mane kwerewa lamo opogore gi Nyasach  Misungu? 

Jarachar nobiro gi din mondo otur godo oseke jarateng’ mondo math orum e siwandha; tiendeni mondo oyudgo yo mar loyo jarateng’. Ne gibiro gi gik moko ariyo; e lwete konchiel oting’o bunde to konchiel oting’o muma. Nitie gik mabeyo mane gikelo mak mana ketho chike joratenge ema rach.

Kuom mano kain nyathi jaluo adier to kik wiyi wil gi luo kitgi gi timbegi. Nyasach kwere mane ogolowa Babylon kendo otayowa nyaka got Geng’a biro miyi teko mar loyo jachien gi timbene duto. 

Kenya en piny mane Nyasaye oikonwa, mana kaka jo-Israel bende nodak Misiri higni mang’eny e loch Farao to bang’e Nyasaye nomenyo negi piny nyaka gichopo Kanaan kama noiknegi mondo obed kaka pinygi, kata noyudoni jo-Palestina nodak kanyo, Nyasaye nomiyo jo-Israel teko mar loyo wasigu kendo mako lowo. 

Joluo bende kane ochopo Nyanza to noyudo ka mwache moko ose mako lowo, kuom teko Nyasach kwere ne waloyo lweny ma wayudo kar dak. Got Geng’a ochalo kaka got Sinai, nimar kanyo emane Nyasaye omiyoe jodongo teko mar mako piny.

Nyasach Kwere mondo otau ndalo duto!

 

KIT MIKAYI

Chon gilala kane piny omoko marach gi tuoche, masiche, wasigu kod ma moko to jodongo ne timo misango Kit Mikayi, michno luwo Nyakoyi kendo wuok Migingo e dier nam. Nyakoyi en bugo moro moringo ariwa e buo lowo, ok inyal nene gi wang’i mak mana jodolo madongo emane nyalo nene.

Kit Mikayi nitie ei Seme kidhiye to ibaro chiro Holo kichomo yo milambo en ondamo maromo mael achiel; oyangore maok inyal lal.

Kata kamano nitie gik moko adek ma nyaka jaluo ng’e; Odino, Kit Mikayi kod Migingo kaka Nyakoyi oriwogi kendo samoro amora mane ogol chiwo Kit Mikayi kata Odino to iwinjo ka Migingo mor kendo piny yieng’ni tiendeni Nyakalaga oyie gi chiwono. Nyakoyini bende ema oriwo Manga gi Magare nimar kinyumo gimoro Manga to otich e dho nam. Mago gin hond Nyasaye ma dhano ok nyal lero tiende ma winjre malong’o.

ODINO

En aburu buru maduong’, sani bende sirikal temo gero dag mach (sitima) kanyo. Kidhiye to iluwo yo mowuok Katito kichomo Kendu Bay. Ibaro  kind Kusa gi Harambee kichomo yo Miriu, sani bende ogerore marach rach.

Kichopo but aburu buruno to ibiro yudo ranyisi machalo kama; loka yo Kabondo nitie kombe mar kich gi lwanda moro mopedhore, gimoro bende nitie machalo olalo mong’ado aora nyaka loka machielo to e diere tir nitie bugo; bugono kata koth chwe ma nade to pi ok nyal donje, mano e bur Nyakoyi, kanyo emane igole chiwo (misango).

Kuonde dolo ma akwanogo kane igak to ok inyal donje, nimar masira nyalo yudo kendo muya marach maki. Tang’ oloyo dhi ajuoga kik iywag ang’e bang’e.

 

NYAMGONDHO

Kaka aseganonu malo kanyo mani achiel kuom hendh’ho madong’o ei Luo nikech hond dhako mane owuok ei mgondho.

 

SIMBI NYAIMA

Kane Adikinyi Nyamgondho chi Ombare osedok ei nam, to nochako otuch dala ruodh jo-Kakseru miluongoni Simbi. Jodongo noriembe omiyo nokelo masira maduong’ e dalano. Jogo duto mane metho kanyo notho pep mak mana dhako mane orwake kod nyathine kende emane okuo.

Bang’ ndalo moko buora nokawo dhakono gi nyathine nyaka lwanda K’Otiato nodonjo e dala jaduong’ moro to kuom hawi maber jaduong’no norwake. (inyalo somo wechego e migawo mosekadho)

Ka weche ok dhi maber ei Luo to jodongo dhi kwayi kwere mane onindo kanyo (Simbi Nyaima, Karachuonyo, Kendu Bay) mondo gi jog gi maricho mane gitimo mondo piny oyud kwe, nimar masira moko biro koa kuom kwere. Nyasaye ma jang’uono weyonwa marichowa ka wadende kendo wa kwaye nguono.

Kapok joluo nochopo Nyanza to nitie kuonde dolo moko ei Uganda gi Sudan, ji mang’eny ok oyangogi malong’o mano ema omiyo nyaka waler tiendgi. (Med somo wechego mwalo kanyo)

GOT BURU BURU

(Uganda)

Nitie lwanda e wi godno to kain nyakwar Ramogi ma ting’ ting’ to idonjo ei lwandano kendo ichiwo kwayoni ne kwerewa, to gima ikwayo to ibiro yudo. Ka jachien owuondi idhi kanyo ka igak to idong’ kuro maok iduogi, kata jamwa ok nyal donjo kanyo, en Hendh’ho maler.

 

LIRA

(Uganda)

Nitie lwanda kar liend dayo mang’ongo miluongoni Nyipir, ewi lwandano e kama ne yawuoyi piagoe tonge ka gidhi kedo gi wasigu. Omiyo ka wach moro omako nyakwar Ramogi moro amora kuom laro loch to odhi kanyo kendo okwayo Nyipir dawa mondo orese gi hap loch. Kain jamwa to kik item inyalo muorori gi kanyo mana ka diemo wang’.

 

GOT CHILO

(Sudan)

Ma e Hendh’ho maduong’ moloyo gi duto, nimar kanyo emane jaduong’ Ramogi notimoe misango mondo ogandane oyud loch, kanyocha ochopo ndalo loch jarachar to giriembo ogandawa mane odong’ Sudan, nikech wachore ni lwanda mane itimoe misango ne nitie thidhiya moro ma ok rum, kendo kane oketie misango to lal nono.

 Pigno noyud ni en mula moro miluongo gi dho wasungu ni “Uranium”, mano ema omiyo piny owacho otamo Ngarang’, nimar mano ema oting’o mwandu mar pinyno, kendo mano nyalo miyo oyud loch mar oganda jo-Sudan ma milambo.

 

Jagoro kendo jarit od Twak; Mikayi Adhiambo Nyar Kochogo
Copyright © 2004 by [Joluo dot Kom]. All rights reserved.
Revised: 16 Aug 2004 16:07:51 +0200 .